Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Hoće li se Srpska ugledati na Norvešku ili Albaniju?

Istovremeno banjalučke i republičke vlasti prijete najavom zatvaranja kladionica legalnih priređivača igara na sreću umjesto da, po ugledu na razvijene zemlje, prihod od ove industrije zakonski rasporede. Stoga se postavlja pitanje hoće li će se Srpska ugledati na Norvešku, koja legalnim priređivačima ne otežava poslovanje, već sav prihod od igara na sreću ulaže u sport i kulturu, ili Albaniju koja je privremenom zabranom priređivanja pretrpila ogromne gubitke.

Populističke najave nadležnih neće riješiti problem maloljetničkog kockanja jer je maloljetnicima strogo zabranjen ulazak u kladionice i automat klubove legalnih priređivača igara na sreću koje su predmet stalnih kontrola.

Međutim, to nije slučaj sa ugostiteljskim objektima u kojima se, na 1.052 lokacije širom Republike Srpske, nalazi 2.471 terminal i u koje maloljetnici mogu da uđu kada žele, a nestručno osoblje ne provjerava godine igrača, niti su adekvatno opremljeni.

Ipak, pojedini domaći političari žele da slijede primjer Albanije u kojoj su privremeno bile zabranjene igre na sreću. U Albaniji su naučili lekciju jer je, zabranom, klađenje prešlo na crno tržište, a država imala ogromne gubitke, pa su sve vratili u legalne okvire.

Umjesto toga, nadležni bi trebalo da slijede primjer najrazvijenijih evropskih ekonomija, poput Norveške, koja legalnim priređivačima ne otežava poslovanje, već sav prihod od igara na sreću ulaže u sport i kulturu.

Legalni priređivači pojačano pune budžet Srpske

U 2022. i 2023. godini priređivači igara na sreću u Republici Srpskoj uplatili su više od 218 miliona KM poreza i naknada. Od igara na sreću u RS bi trebalo da se finansiraju amaterski sport, kultura, umjetnost, humanitarne i druge organizacije i boračka udruženja. Raspodjela prihoda od igara na sreću definisana je Zakonom o igrama na sreću, a dio koji ostaje u republičkoj kasi dijeli se na osnovu Uredbe Vlade RS.

Prema uredbi, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite pripada 37 odsto novca od oporezivanja igara na sreću, Ministarstvu porodice, omladine i sporta i Ministarstvu prosvjete i kulture po 25 odsto, dok Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite dobija 13 procenata. Taj novac bi trebalo da dodijele krajnjim korisnicima kroz javne pozive za finansiranje projekata.

Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću za 2023. godinu iznosio je 124.195.706 KM, od čega je budžetu Srpske pripalo 106.107.288 KM, a jedinicama lokalne samouprave 18.088.418 KM.

Godinu ranije ukupan prihod od naknada i poreza kladionica, kockarnica i lutrija iznosio 94.174.561 KM. Od toga je republičkom budžetu pripalo 80.021.252 KM, a opštinama i gradovima 14.153.310 KM.

Ove brojke dokazuju dobro poznatu činjenicu da legalni priređivači pojačano pune budžet iz godine u godinu.

Milionski gubici u slučaju tužbi priređivača

Iako priređivači redovno ispunjavaju sve obaveze prema državi, banjalučke i republičke vlasti prijete uvođenjem minimalne udaljenosti od 500 metara između obrazovnih ustanova i kladionica, taksi od 25.000 KM, te izmjenama Zakona kako bi ih visokim nametima zatvorili. Time legalnu industriju priređivanja igara na sreću guraju u sivu zonu, nanose štetu banjalučkom i republičkom budžetu, ali i hiljadama ljudi koji su zaposleni kod legalnih priređivača igara na sreću. Osim toga, rizikuju milionske gubitke u budžetu za odštete u slučaju tužbi priređivača.

Bez velikog dijela prihoda u budžetu mogle bi da ostanu i gradske kase. U slučaju tužbi ulagača, Grad Banja Luka bi morao da plati oko 500 miliona maraka odštete u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova, a već se suočava sa velikim problemima zbog krivičnih prijava i najavljenih tužbi.